Information in Croatian

Što je GEOFIN?

GEOFIN je istraživački projekt u trajanju od 5 godina, financiran od strane Europskog istraživačkog vijeća (EIV), te zvan „Zapadne banke u istočnoj Europi: novi prostori financijalizacije.“ Kao što sam naziv kaže, projekt istražuje „financijalizaciju“ – proces koji se najjednostavnije može opisati kao rastuća moć financija nad društvom i ekonomijom. Financijalizacija je sve više prepoznata kao glavno obilježje suvremenog kapitalizma, pokretanog nejednakostima, te se smatra glavnim uzrokom nedavne globalne financijske krize. Bolje razumijevanje financijalizacije je, dakle, kritično ako želimo postići stabilniji i ravnopravniji financijski sistem u Europi, na benefit svih građana.

GEOFIN se fokusira na istraživanje financijalizacije i njenih posljedica u post-komunističkim društvima srednje i istočne Europe (Central and Eastern Europe). Projekt posebno zanimaju načini na koje su zapadnoeuropske bankovne grupe penetrirale regiju i zasnovale svoje djelovanje u potpuno novom kontekstu. Regija srednje i istočne Europe predstavlja izrazito specifičan kontekst za financijalizaciju. Naime, društvo i ekonomija post-komunističkih istočno-europskih zemalja su prethodno bili izgrađeni po principima koji stoje u potpunoj suprotnosti principima na kojima se gradi financijalizacija. U komunističkoj utopiji, ljudske potrebe su bivale ispunjene kroz brižno kolektivističko društvo, i novac je izgubio svoju funkciju. No, nakon kolapsa socijalističkih režima, srednja i istočna Europa je doživjela preobrat u vrijednostima i principima. Razmjer i brzina promjene su bez pretendenta u modernoj povijesti. Praktički preko noći su pro-tržišne ekonomske reforme uvele individualizam i nadmetanje, pri čemu novac znači (gotovo) sve. Upravo u tom kontekstu zapadne banke ulaze u istočnu Europe i počinju nuditi svoje usluge, mnoge od kojih do tada u regiji gotovo da i nisu postojale. Iz tog razloga su te uglavnom zapadnoeuropske banke ostvarile mogućnost organizirati svoje komercijalne aktivnosti prema svojim vlastitim željama. Time su banke stvorile nove modele financijalizacije. To se ponajviše manifestira u eksploziji odobrenih kredita, što je dovelo do dramatičnog porasta duga, posebice duga kućanstava. Rastuća dugovanja u srednjoj i istočnoj Europi imitiraju slične procese u već financijaliziranim zapadnim društvima, ali u potpuno drugačijem kontekstu.

GEOFIN koristi srednju i istočnu Europu kao laboratorij za istraživanje finacijalizacije u navedenom jedinstvenom i nedovoljno istraženom terenu. Glavni cilj je razumjeti načine na koje su države, banke i kućanstva post-socijalističkih konteksta financijalizirani, te shvatiti implikacije koje to ima po društva u pitanju i po cijelu Europu. Ključna pitanja koja GEOFIN istražuje su sljedeća:

• U kojoj mjeri se proces financijalizacije razlikuje u post-socijalističkoj srednjoj i istočnoj Europi od financijalizacije na zapadu, i koju ulogu u tome igra socijalistička baština?
• Na koje su načine zapadne banke penetrirale post-socijalističku srednju i istočnu Europu, te kako je to povezano sa širim procesima financijalizacije u Europi?
• Na koje su načine post-socijalističke države srednje i istočne Europe uključene u strujanja zapadnih financija, te s kojim implikacijama?
• Kako su kućanstva post-socijalističke srednje i istočne Europe uključena u novi financijski sistem?
• Koja je uloga geografije (mjesta, prostora i razmjera) u gore navedenim procesima? Koje su implikacije toga po teoretiziranje finacijalizacije?
• Što se može naučiti iz iskustva srednje i istočne Europe u vidu potrage za održivom financijskom budućnošću Europe, koja će također biti u skladu s deklariranom posvećenošću EU ekonomskoj, društvenoj i teritorijalnoj koheziji?

GEOFIN koristi inovativni pristup u pokušaju odgovaranja na ova pitanja, a radi se o konceptu „financijskog lanca“ (Sokol, 2017). Ukratko, „financijski lanac“ se može opisati kao skup karika kroz koje novac (i vrijednost) teku, i to između ključnih aktera u ekonomiji (primjerice kućanstva, država, banaka i firmi) koji bivaju vezani jedni za druge u procesu. Specifičan fokus GEOFIN projekta jest na „financijski lanac“ utemeljen kroz kreditiranje i isplatu duga (primjerice kod kredita za nekretninu), te kako taj „financijski lanac“ varira kroz različite kontekste. Geografski gledano, GEOFIN projekt vodi istraživanje u 11 post-komunističkih zemalja srednje i istočne Europe koje su sada dio Europske Unije (EU). Navedene su zemlje u potpunosti liberalizirale svoje financijske sisteme kroz proces pristupanja EU te su sukladno tome najviše otvorene zapadnom bankovnom kapitalu. U svrhu istraživanja su navedene zemlje podijeljene u tri grupe: „srednja Europa“ (Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija i Mađarska); „Baltik“ (Estonija, Latvija, Litva); i jugoistočna Europa (Rumunjska, Bugarska, Hrvatska) (Fig. 1).

Osim dubinske analize financijalizacije država, kućanstava i banaka u ovim zemljama, GEOFIN pokušava objasniti načine na koje je to povezano sa širim procesima financijalizacije u Europi, te kako to dovodi do nejednakog geografskog razvoja unutar EU. Time GEOFIN pokušava stimulirati raspravu o budućoj ulozi financija u Europi.

Napomena:

Za englesku verziju teksta iznad vidi GEOFIN Blog #1

Za više informacija o GEOFIN projektu pogledajte englesku verziju naše stranice na https://www.geofinresearch.eu/ ili nas kontaktirajte na  geofin@tcd.ie

Reference:

Sokol, M. (2017) Financialisation, financial chains and uneven geographical development in Europe: Towards a research agenda. Research in International Business and Finance. Vol. 39, Part B, pp. 678-685. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.ribaf.2015.11.007